Oznaka: Avram

Poruke iz Svete zemlje: Davidov grad

Pokušavam sačuvati dragocjene uspomene s ovog putovanja ali mi ne ide najbolje. Do sada sam uspio da zapišem utiske iz Vitlejema, Jerihona, Irodijuma, uadi Kelta, Tel Arada, Vitanije, Mareše, Virsaveje, En Gedija, Kumrana, sa Mrtvog mora i Masade. Zato evo danas par fotografija i misli od posjete Davidovom gradu u Jerusalimu. Davidov grad (עיר דוד – Ir David na jevrejskom jeziku) je arheološka lokacija koja se smatra osnovnom lokacijom ovog drevnog grada. Ime počinje uveliko da se koristi sedamdesetih godina prošlog vijeka nakon zauzimanja istočnog dijela grada od strane Izraela. Sa druge strane, Palestinci ga smatraju svojom teritorijom nasilno im oduzetom nakon šestodnevnog rata (1967. godine) i legalizovano jerusalimskim zakonom iz 1980. godine. Ova lokacija je jedno od najistraživanijih terena na ovom području. Ovdje se nalaze, pored ostalih, izvor rijeke Gijon u kedronskoj dolini, Jezekiljev tunel te Siloamska banja. 

Ova lokacija se spominje na nekoliko mjesta u Svetom pismu: 

  • 1. Mojsijeva 14:17-24 :: Susret Avrama i Melhisedeka 
  • Sudije 19:10-11 :: grad je u ranijem vremenu nazivan Jevus 
  • 2. Samuilova 5:5-16 :: ovaj tekst spominje zauzimanje grada od strane Davida koji ga pretvara u svoju prijestonicu 
  • 2. Samuilova 6:1-12 :: David donosi kovčeg zavjeta i grad čini i vjerskim centrom

Izvor Gijon je omogućavao dovoljno snabdijevanje vodom vijekovima. Greben oblikovan u zid je još iz vremena Avramove posjete Melhisedeku, 1800. godina prije Hrista. Postojala su dva načina snabdijevanja vodom u drevnom Jevusu: izvor Gijona koji se nalazio van grada i unutrašnji vodovod. David je dodatno utvrdio grad, a njegov sin, Solomun, izgradio hram. Utvrde su dograđivane oko izvora tokom opsade Asirica pod Senahiribom. Car Jezekilj je izgradio tunel dovodeći vodu od izvora do banje Siloam (2. O carevima 20:20, 2. knjiga Dnevnika 32:4, Jovan 9:7, Nemija 3:15).

Iskustvo prolaska kroz ovaj tunel je jedna od najboljih stvari koju sam doživio na ovom putovanju. Na žalost, nemam mnogo – ako uopšte – vlastitih slika s ove lokacije. U pitanju je uski prolaz prokopan između dvije stijene. Hodate u potpunom mraku, ako izuzmemo vještačka osvjetljenja, po ledeno hladnoj vodi koja dopire do članaka. Posjetioci poput mene nemaju stvarni osjećaj o dužini puta, tako da u jednom trenu poželite da se niste upustili u ovu avanturu. Ne pomažu mnogo glasovi onih ispred i iza vas. Nakon što ugledate svjetlost dana, zapitate se kako je ovaj poduhvat bio uspješan u ono vrijeme. 

Siloamska banja ima posebno mjesto u Hristovoj službi. Čitamo o obredu prosipanja vode tokom praznika Sjenica (Jovan 7:37-39) kada je Isus napravio poređenje sa sobom. Kao što je voda neophodna za život tako je On suštinski element za duhovnost. Sve one koji su žedni i svoju žeđ ne mogu da ugase poziva da u Njemu pronađu smisao. Nakon toga oni će biti sposobni da i drugima pomognu u njihovom traganju. Drugo spominjanje je u kontekstu izliječenje slijepog čovjeka. Tekst je zapisan u devetom poglavlju jevanđelja po Jovanu i prepun je duhovnih poruka i usporedbi.

U svakom slučaju, ako imate priliku da posjetite Jerusalim nemojte propustiti ovo mjesto. Sigurno se nećete pokajati. A ako se odlučite za Jezekijin tunel, ponesite papuče ili čizme. 

Poruke iz Svete zemlje: Mrtvo more

mg_5404Jedna od glavnih atrakcija tokom posjete Izraelu je zasigurno Mrtvo more. To je jezero dugačko 67 metara a široko 18, sa najvećim salinitetom vode na svijetu – devet puta većim od morske vode. Zbog toga u ovom jezeru ne postoji život, osim nekih bakterija. Oni koji vjeruju u biblijske spise, povezuju ovu lokaciju sa drevnim gradovima zvanim Sodom (jevrejski סדם – sodem, transliteracija na grčki Σοδομα) i Gomor (jevrejski עמרה – amora, grčki Γομορρα) i sa Avramom, ocem jevrejske nacije.

Ova dva grada se prvi put spominju prilikom nabrajanja liste naroda u 1. knjizi Mojsijevoj u 10. poglavlju (10:19). Lokacija većine mjesta spomenutih u ovom poglavlju je nepoznata. Kada je Avram krenuo u nepoznato na osnovu Božijeg poziva (1. Moj. 12:1) on nije pošao sam. Sa njim je krenuo, pored ostalih, i Lot, sin Avramovog brata Arana (1. Moj. 11:27.21, 12:4). U jednom trenutku, Lot se odvaja od Avrama i seli u Sodom (1. Moj. 12:12). Na ovom mjestu se daje informacija da moralna situacija u ovom gradu nije bila u skladu sa vrijednostima kojima uči Sveto pismo (1. Moj. 12:13). Naš vodič po Izraelu je, u trenutku kada nam je dosadilo hodanje po mjestima judejske pustinje, podijelio sa nama izreku koja bi prevedena glasila: “Ko želi da omudra odlazi u pustinju; ko želi da se zabavlja odlazi u grad.” Moguće da postoji veza između ovih biblijskih događaja i ove lokalne izreke.

sodomandgomorrah21Sledeće spominjanje ovih termina je u 14. poglavlju iste biblijske knjige. U pitanju je sukob dvije koalicije careva – vladara gradova – četiri protiv pet, među kojima su i carevi ova dva grada, Sodoma i Gomore (1. Moj. 14:1-2). Zanimljivu informaciju spominje pisac ovih redova: u ovoj dolini ima dosta rupa iz kojih se vadila smola (1. Moj. 14:10). Veliki broj obala Mrtvog mora su jako porozne i oko njih nije siguran boravak. Devetnaesto poglavlje prve knjige Mojsijeve spominje uništenje ovih gradova vatrom s neba što služi kao slika konačnog uništenja grijeha i onih koji se od istog nisu htjeli odvojiti. Bog je poslao svoje vijesnike da opomenu stanovnike ovog grada. Na sve opomene oni su se smijali i izrugivali. Lot je jedini poslušao opomenu i napustio grad, nakon čega grad biva spaljen. Lokacija ovih događaja je u blizini ovog jezera.

Dok prilazite ovoj lokaciji prolazite mjesto nadmorske visine označeno kao nivo mora, odakle se nivo počinje spuštati ka Mrtvom moru. Ova tačka je zanimljiva turistička destinacija što koriste tamošnji stanovnici nudeći slikanje sa kamilom. No morate biti spremni za veće plaćanje ukoliko želite da siđete sa kamile kada vi želite.

Mjesto koje vidite na slikama pripada palestinskoj upravi. Iako služi kao turističko mjesto nije nešto posebno uređeno, iako se, kao i sve ostalo na ovom prostoru, dobro naplaćuje. Dolaskom na ovo mjesto imate priliku da uđete u vodu i da u njoj provedete ne više od petnaest minuta. Više od toga nije povoljno za zdravlje. Ukoliko vam voda uđe u oči ili je slučajno progurate, neophodno je da odmah izađete na obalu i da zatražite pomoć. Zabranjeno je ronjenje i skakanje, a preporučuje se ulazak sa papučama. Za svaki drugi slučaj potrebe, na obali se nalaze spasioci. Blato koriste kao i na svakom drugom mjestu gdje mu pripisuju ljekovita svojstva. Upravo je zbog toga s ovog mjesta jako razvijena trgovina svim proizvodima koji sadrže mineralna svojstva. Među najpoznatijima su sigurno AHAVA proizvodi.

 

Poruke iz Svete zemlje: Virsaveja

isaac_sacrificeIako mnogi vjerovatno ne bi posebno bili oduševljeni posjetom ovom lokalitetu (neki iz moje grupe su takođe pokazali iste emocije), Virsaveja (ili Ber Šeba) je važno mjesto u biblijskom kontekstu.  Ovo je bio najjužniji grad u drevno vrijeme Izraela, spominjan u izrazu “od Dana do Virsaveje” (Sudije 20:1, 1. Sam. 3:20, 2. Sam. 3:10, 1. Dn. 21:2) čime se opisuje skoro cijeli prostor obećane zemlje. Naseljen je još od 4000. godine prije nove ere. Negdje u desetom vijeku prije Hrista, ulice su postavljene u obliku mreže čime ova lokacija dobija titulu prvog planiranog grada u regionu.

Sagrađen je na spoju dvije doline. Obiluje podzemnim vodama sa brojnim izvorima u blizini. To je omogućilo da se izgradi vodeni sistem sa ogromnim cisternama izdubljenim u stijenama ispod grada. Prorok Amos osuđuje idolopoklonstvo ovog grada (knjiga proroka Amosa 5:5, 8:14), a arheolozi su otkrili hramski kompleks sa velikim rogatim oltarom – možda nalazeći vezu sa gore pomenutim biblijskim tekstom. Oltar je bio srušen, a kamenje sa njega je pronađeno u zidovima pijace nedaleko od izvora. Danas se ovaj rekonstruisani oltar može vidjeti u Izraelskom muzeju, a replika, koju vidite na slici, nalazi se na ovom lokalitetu zvanom Tel Ševa.

Životi starozavjetnih patrijaraha Avrama, Isaka i Jakova su vezani za ovo mjesto. Isak je boravio ovdje (1. Moj. 26:23). Poznati Jakovljev san o ljestvama koje dopiru do neba i tako prave vezu sa zemljom dogodio se nakon napuštanja Virsaveje (1. Moj. 28:10). Izvor (koji vidite na slikama) u blizini gradske kapije datira iz IX-VIII vijeka prije Hrista i skoro sigurno pripada onim izvorima koje je iskopao Avram (1. Moj. 21. poglavlje). U vremenu dijeljenja obećane zemlje, ovaj grad pripada Simeunovom plemenu (knjiga Isusa Navina 19:2). Prorok Ilija je potražio sklonište u ovom gradu bježeći od carice Jezavelje (1. O car. 19.3), dok su sinovi proroka Samuila bili sudije u ovom gradu (1. Sam. 8:2).

Veza Avrama, oca sve tri monoteističke religije, s ovim mjestom je od velike važnosti. Možda bi ovo mjesto trebalo biti češće mjesto hodočašća Jevreja, muslimana i hrišćana umjesto vlastitih svetih lokaliteta. Možda bi dolazak na ovakva i slična mjesta i pokušaj vraćanja korijenima pomogao gore spomenutima da lakše i bolje žive jedni sa drugima, umjesto što do sada, na mnogim meridijanima svijeta, teško i loše žive jedni pored drugih. Možda bi tako, uvažavajući i poštujući jedni druge, i svaki od nas doživio iskustvo da drugi prepoznaju kako je Bog sa nama u svemu što radimo – kao što je bio slučaj s Avramom (1. Moj. 21:22), ocem vjere, na koga se svi mi monoteisti pozivamo.