Analiza i procjena razmišljanja

Iako mislimo da je razmišljanje svakodnevna pojava, ona i nije tako česta koliko bi trebala biti. Nije rijetko da naše ponašanje i riječi pokreće sve osim ozbiljnog razmišljanja koje obuhvata ličnu analizu i procjenu, samokritiku. I sam sam osjetio veću potrebu za onim što se naziva „Critical thinking“ a što nije jednostavno kritičko razmišljanje ili razmišljanje koje obuhvata kritiku, nego analitičko razmišljanje. U daljem tekstu, iznosim neke osnovne postavke za ovakav oblik razmišljanja. Postoje dvije osnovne dimenzije razmišljanja kojima ljudi trebaju ovladati da bi razvili ispravno usmjereno kritičko razmišljanje. Oni treba da budu sposobni da otkriju „dijelove“ razmišljanja i treba da znaju da koriste ove dijelove razmišljanja. Evo osnovnih postavki:

•             Svako razmišljanje ima cilj

•             Svako razmišljanje je pokušaj da shvatimo nešto, da odgovorimo na neko pitanje ili da riješimo neki problem.

•             Svako razmišljanje je zasnovano na pretpostavkama

•             Svako razmišljanje se vrši iz nekog ugla posmatranja.

•             Svako razmišljanje je zasnovano na podacima, informacijama i dokazima.

•             Svako razmišljanje je izraženo kroz misli i oblikovano kroz koncepte i ideje.

•             Svako razmišljanje sadrži tumačenje putem kojeg izvlačimo zaključke i dajemo značenje podacima.

•             Svako razmišljanje vodi nekuda, ima svoje implikacije i posledice.

Može se postaviti pitanje, „Koji su to odgovarajući umni standardi putem kojih se mogu procijeniti dijelovi mišljenja?“ Postoji mnogi standardi koji mogu biti odgovarajući za mišljenja u različitim kontekstima, ali neki od njih su skoro univerzalni, tj. primjenjivi na svako razmišljanje: jasnoća, preciznost, tačnost, relevantnost, dubina, širina i logika.

Kako dobro neko razmišlja zasnovano je na tome kako dobor primjenjuje ove opšte standarde na elemente (ili dijelove) razmišljanja.

Slijede neke smjernice za razvijanje sposobnosti razmišljanja:

1.           Svako razmišljanje ima cilj

– Potrebno je vrijeme da jasno izrazite svoj cilj.

– Napravite razlike između svog cilja od povezanih ili sličnih ciljeva.

– Provjerite povremeno da biste bili sigurni da ste na pravom putu, da „idete“ prema postavljenom cilju

– Birajte važne i realne ciljeve

2.           Svako razmišljanje je pokušaj da shvatimo nešto, da odgovorimo na neko pitanje ili da riješimo neki problem

– Potrebno je vrijeme da jasno i precizno izrazite glavno pitanje.

– Izrazite to pitanje na nekoliko različitih načina da biste razjasnili njegovo značenje i proširili područje razmišljanja.

– Podijelite pitanje na podpitanja.

– Otkrijte da li pitanje ima samo jedan tačan odgovor, da li je ono pitanje subjektivnog mišljenja ili zahtijeva razmatranje posmatrano iz drugog ugla gledanja.

3.           Svako razmišljanje je zasnovano na pretpostavkama

– Jasno izrazite svoje pretpostavke, polazne tačke, i ispitajte da li su opravdane, ispravne.

– Razmislite kako vaše pretpostavke oblikuju vaš pogled na svijet.

4.           Svako razmišljanje se vrši iz nekog ugla posmatranja.

– Identifikuj svoj ugao posmatranja, svjetonazor, pogled na svijet.

– Ispitaj druge poglede i ispitaj njihove jake strane kao i njihove slabosti.

– Teži intelektualnom poštenju u procjenjivanju svih pogleda.

5.           Svako razmišljanje je zasnovano na podacima, informacijama i dokazima.

– Ograniči svoje tvrdnje na one koje podržavaju podaci koje imaš.

– Potraži informacije suprotne tvojoj poziciji kao i one afirmativne.

– Budi siguran da sve informacije koje koristiš su jasne, precizne i vezane za pitanje na koje želiš da odgovoriš.

– Budi siguran da si sakujpio dovoljno informacija.

6.           Svako razmišljanje je izraženo kroz misli i oblikovano kroz koncepte i ideje.

– Identifikuj ključne koncepte i objasni ih precizno.

– Razmisli o alternativnim konceptima i alternativnim definicijama koncepata.

– Budi siguran da koristiš koncepte pažljivo i precizno.

7.           Svako razmišljanje sadrži tumačenje putem kojeg izvlačimo zaključke i dajemo značenje podacima.

– Izvedi zaključak samo ukoliko dokaz to potvrđuje.

– Provjeravaj tumačenja i zaključke zbog njihove skladnosti jednog s drugim.

– Prepoznaj pretpostavke koje su te vodile prema zaključcima.

8.           Svako razmišljanje vodi nekuda, ima svoje implikacije i posledice.

– Prati implikacije i posledice koje slijede iz tvog razmišljanja.

– Istraži negativne kao i pozitivne implikacije.

– Razmisli o svim mogućim posledicama.

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s