Jevanđelje srijedom: Matej 20. poglavlje

Jevanđelje (ευαγγέλιον) znači radosna vijest. U suštini to je poruka o Bogu koji je toliko volio svijet da je bio spreman na neizrecivu žrtvu radi dobra čovjeka. Pod ovim naslovom (Jevanđelje srijedom) pišem svoja razmišljanja na čitanje tekstova iz Biblije, ne samo jevanđelja.

U jevanđelju po Mateju 20. poglavlju zapisano je nekoliko događaja ili tematika. Sve se, kao što je i inače slučaj u jevanđeljima, tiču Isusa, njegovih učenja ili susreta sa ljudima. Tu se nalazi:

  • Priča o radnicima u vinogradu
  • Treće Hristovo predskazivanje svog stradanja
  • Molba majke sinova Zavedejevih
  • Borba Hristovih učenika o prvenstvo
  • Hristov susret sa dva slijepca

Svaki od ovih tekstova je jako bogat porukama i poukama za današnjeg čitaoca koji želi da svoj život uskladi sa Hristovim. Pokušaću ukratko načeti bar po jednu misao iz svakog odjeljka.

1. Priča o radnicima u vinogradu 

Starozavjetni proroci su vinograd upotrebljavali kao metaforu za jevrejski narod (Isaija 5:7). Rad u vinogradu je predstavljao rad za vlasnika vinograda: ispunjavanje uloge koju je Bog povjerio jevrejskom narodu. Stil ove priče se uklapa i u kolektivni i individualni način čitanja. Bog poziva radnike i obećava im poštenu nadoknadu za rad. Onaj koji poziva izlazi nekoliko puta tokom dana, čak i onda kada je ostalo još samo malo vremena za rad. Skoro svaka Hristova priča ima element iznenađenja; ni s ovom nije drugačije: isplata počinje od poslednjih do prvih i svi primaju jednak iznos. Najviše se čude oni koji su došli prvi, jer su poredeći se sa poslednjim, očekivali veći iznos od dogovorenog. Ne treba izostaviti: iako su primili sve po dogovoru, vikali su na vlasnika vinograda (Matej 20:11). Ono što ih je naljutilo je bilo ideja izjednačavanja, uravnilovka. Oni nisu bili oštećeni; problem je nastao što su drugi bili predmet gospodarevog milosrđa.

2. Treće Hristovo predskazivanje svog stradanja

Putujući za Jerusalim, Isus podsjeća svoje učenike na Njegov kraj koji se približava. Oni, naravno, i dalje ne slušaju, iako je ovo treći put što Isus ponavlja. Molbu majke Jakova i Jovana te raspravu ko je najveći treba posmatrati u kontekstu Hristovog stradanja.

3. i 4. Molba majke sinova Zavedejevih i Borba Hristovih učenika o prvenstvo

Bez obzira šta mislili o Isusu iz Nazareta, o Njegovom identitetu, činjenica koja se ne može poreći jeste da je vodio život onoga koji služi drugima. Oni koji su ga posmatrali mogli su da kaže da „prođe čineći dobro“ (Djela 10:38). Njegov život službe i žrtve, u samom početku, nije dovoljno uticao na Njegove učenike. Oni su živjeli pokušavajući da ispune svoj san. Ovu cijelu situaciju najbolje prikazuju Hristove riječi, koje su i opis i propis:

„Znajte da knezovi narodni zapovijedaju narodu i poglavari upravljaju njim.
Ali među vama da ne bude tako, nego koji hoće da bude veći među vama, da vam služi,
I koji hoće među vama da bude prvi, da vam bude sluga
Kao što ni sin čovječji nije došao da mu služe nego da služi
I da dušu svoju u otkup da za mnoge.“ (Matej 20:25-28)

5. Hristov susret sa dva slijepca

Za kraj ovog poglavlja ostavljena je molba dvojice slijepih ljudi koji traže od Hrista da im vrati fizički vid. U kontekstu cijelog jevanđelja, postoji paralela između fizičkog i duhovnog sljepila, o kojoj možda najizrazitije piše jevanđelista Jovan (Jovan 9. poglavlje). Jedna od karakteristika Hristove službe je bila u pomaganju ljudima da adekvatno posmatraju ovaj svijet i da ga ispravno vrednuju. „Ja dođoh … na ovaj svijet, da vide koji ne vide i koji vide da postanu slijepi“ (Jovan 5:39). Dvadeseto poglavlje Matej završava molbom slijepaca koju Isus ispunjava: „Gospode, da se otvore oči naše“ (Matej 20:33). U slučaju Hristovih učenika ta promjena se ostvarila: svaki od njih je vodio život službe i završio ga žrtvujući se za druge.

Čitaoci jevanđelja tek treba da odluče za sebe.

Jevanđelje srijedom: Matej 10. poglavlje

isaiah-scroll-aJevanđelje (ευαγγέλιον) znači radosna vijest. U suštini to je poruka o Bogu koji je toliko volio svijet da je bio spreman na neizrecivu žrtvu radi dobra čovjeka. Pod ovim naslovom (Jevanđelje srijedom) pišem svoja razmišljanja na čitanje tekstova iz Biblije, ne samo jevanđelja.

Razmišljanja na prethodna poglavlja iz jevanđelja po Mateju možete čitati na sledećim linkovima:

jev. po Mateju 1. poglavlje
jev. po Mateju 2. poglavlje
jev. po Mateju 3. poglavlje
jev. po Mateju 4. poglavlje
jev. po Mateju 5. poglavlje
jev. po Mateju 6. poglavlje
jev. po Mateju 7. poglavlje
jev. po Mateju 8. poglavlje

jev. po Mateju 9. poglavlje

jesus_teaching-1Svi koji su čitali svetopisamske tekstove znaju da oni nisu pisani hronološkim redom nego na način kako su autori željeli prenijeti posebnu misao i poruku. Matej je već spomenuo (4:18-22) Hristov susret sa pojedincima koje je pozvao da ga slijede, dok je govorio da se približilo carstvo nebesko. Od petog do sedmog poglavlja njegovi učenici, kako ih naziva do desetog poglavlja (5:1, 8:18.23.25, 9:10-11.14.19.37), imaju priliku da saslušaju Isusov program i osnovne ideje: čuvena besjeda na gori. U osmom i devetom poglavlju Matej zapisuje kako učenici imaju priliku da posmatraju kako Isus radi ono što govori: iscjeljuje bolesne (9:7), čisti gubave (8:2), diže mrtve (9:25) i izgoni đavole (8:31). U desetom poglavlju, Matej nam predstavlja imena svih dvanaest Hristovih učenika i daje im titulu apostola. Ta riječ, αποστολος, označava onog koji je poslan sa određenim ciljem. U ovom trenutku Hristos šalje svoje učenike da govore i rade ono što su vidjeli od njega: „propovijedajte da se približilo carstvo nebesko; bolesne iscjeljujte, gubave čistite, mrtve dižite, đavole izgonite …“ (10:7-8). Poruka ovog poglavlja svima onima koji sebe danas nazivaju Hristovim sledbenicima je veoma jasna: budite slični onome koga slijedite. Možda ne znamo kako da pomognemo svima i možda se nećemo složiti oko načina kako to da radimo, ali sigurno je da Hristos treba da bude uzor i da motivi za to budu čisti: jevanđelje se ne smije prodavati (10:8a).

U daljem tekstu, Isus ih upozorava kako će okruženje reagoviti na riječ i djelo njegovih učenika. Njihovo iskustvo je upoređeno sa ovcama među vukovima: jasna je ideja sukoba i netrpeljivosti. Ali … i ovdje postoji velika analogija između onoga što Isus govori da će doživjeti njegovi učenici i onoga što sam Isus doživljava i što Matej zapisuje u poslednjim poglavljima svog jevanđelja. Pokušaću to da predstavim na sledeći način:

Šta će se desiti učenicima

Šta se desilo Isusu

predaće vas sudovima – συνεδριον (10:17) predan Sinedrionu (26:57)
izvodiće vas pred svjetovne vlasti (10:18) izveden pred Pilata (27:2)
vi nećete govoriti, nego Duh (10:20) Isus ne progovara, Pilat je oduševljen (27:14)
predaće brat brata (10:21) Isusa predaje Juda (26:50)
svi će mrziti na vas zbog mene (10:22) rekoše svi: da se razapne (27:22)

Dakle, na sebi svojstven način, Matej je napisao sledeće: ukoliko sebe smatraš Hristovim učenikom, onda treba da živiš onako kako je Hristos, Učitelj, živio. Hristos je svojim dolaskom na svijet uzburkao sile tame i one su se reagovale protiv Njega. Normalno je i prirodno očekivati da će i oni koji Njemu budu slični doživjeti slično. Možda je upravo ova činjenica razlog zašto je veliki broj sledbenika i “fanova” popularnih slavnih ličnosti, muzičara i glumaca, dok Isus Hristos zadobija mnogo manji broj sledbenika. Čak i oni koji tvrde da ga slijede, selektivno prihvataju Hristove poruke želeći da izbjegnu sukob sa silama tame na ličnom nivou. Čini se da je sve istinitija drevna izreka, jevanđelje nije za slabiće. 

Jevanđelje srijedom: Matej 5. poglavlje

isaiah-scroll-aJevanđelje (ευαγγέλιον) znači radosna vijest. U suštini to je poruka o Bogu koji je toliko volio svijet da je bio spreman na neizrecivu žrtvu radi dobra čovjeka. Pod ovim naslovom (Jevanđelje srijedom) pišem svoja razmišljanja na čitanje tekstova iz Biblije, ne samo jevanđelja.

U prvom poglavlju jevanđelja po Mateju pisao sam o ženskim osobama iz Hristovog rodoslova. Drugo poglavlje je bilo rezervisano za tri različite reakcije na Hristovo rođenje predstavljene kroz tri grupe ljudi: mudrace, Iroda i  jevrejske vođe. U trećem se javlja još jedna nova ličnost, Jovan Krstitelj, te se opisuje njegov odnosa prema Isusu, mesijanskom caru. Hristovo kušanje je zapisano u četvrtom poglavlju. 

Peto poglavlje sadrži Isusovu poznatu propovijed na gori, koja se nastavlja u šestom i sedmom poglavlju ovog jevanđelja. Ovdje Isus govori o sledećim temama:

  • blaženstva (3-12)
  • vidjelo (13-16)
  • Isusov odnos prema zakonu (17-20)
  • ubistvo (21-26)
  • preljuba (27-30)
  • razvod (31-32)
  • zakletva (33-37)
  • lex talionis (38-42)
  • poziv na oponašanje nebeskog oca (43-48)

Dok jedni u blaženstva ubrajaju i stihovi 10-12 i tako ih broje deset, drugi vide samo osam blaženstava u stihovima 3-9. Ukoliko ih brojimo deset, onda se poslednje blaženstvo sastoji od 11. i 12. stiha koji govori o temi progonstva zbog Isusa te radovanju zbog tog iskustva. Na taj način, deset blaženstava se podudara sa idejom deset zapovijesti. Blaženstva ne zamjenjuju zapovijesti nego ih nadopunjuju: „nisam došao da pokvarim zakon“ (Matej 5:17).

work-hard-dribbbleBlaženstva su prikaz karaktera koji Hristos želi da njegovi učenici dostignu. To nije samo blagoslov za one koji su u takvom stanju – nego i poziv da takvi postanu (primjer, „blago onima koji plaču“ nosi konotaciju pokajanja i žalosti). Krotki, gladni i žedni pravde, milostivi, čistoga srca te mirotvorci … sve su to Hristove osobine, koje postaju i osobine onih koji su se istinski susreli sa Njim.

Dalja konstatacija o misiji Hristovih učenika (vi ste so zemlji, vi ste vidjelo svijetu, 5:13-14) je uveliko povezana sa njihovim karakterom. Neko može biti „hulja“ (namjerno sam izabrao ovu riječ) i biti fantastičan pekar, ljekar, apotekar … bilo šta. Ali da bi ispunio Hristov cilj soljenja i svijetljenja svom okruženju, to se postiže jedino promjenom karaktera na bolje. Na drugom mjestu, Hristos će govoriti o novorođenju (Jovan 3. poglavlje). Sva formalna veza sa religijskim elementima je besmislena ukoliko ne postoji promjena karaktera. No i tada, kada u dijelu toga uspijemo, Hristos opominje da kudos zbog toga pripada Bogu: „da vide vaša dobra djela i slave oca vašega koji je na nebesima“ (Matej 5:16). Prema tome, istinski Hristov učenik je neko čiji karakter je sličan Hristovom i koji u tome ne vidi svoju veličinu.

Poticajni govor profesorice Dragićević

rajna dragićevićDragi moji studenti, poštovane kolege, budući profesori, Na dan kada smo proslavljali vaše apsolventsko veče, odložen je maturski ispit malih maturanata jer su se testovi koje je trebalo da popunjavaju pojavili u javnosti. Ovaj događaj samo je jedna od brojnih manifestacija urušenosti našeg prosvetnog sistema, kao i društvenog sistema u svim oblastima. Dolazeći na vaše veče i gledajući vas onako doterane, nasmejane, mlade i pune pozitivne energije, razmišljala sam o tome hoćete li uspeti da zadržite taj optimizam i kada diplomirate i kada se suočite s niskim platama, nedovoljnim uvažavanjem profesorske profesije, prilično nezainteresovanim učenicima, roditeljima koji su uvek na strani svoje dece (čak i ako je to na njihovu štetu), različitim pritiscima i omalovažavanjem. Pročitajte više „Poticajni govor profesorice Dragićević“