Bog nacionalnog poslanja

Kada se jednog dana, početkom devedesetih, jutro pred rat, Bog u Jugoslaviju vrati, neće to biti isti onaj Bog koji je između 1943. i 1948, ili još nekoliko sljedećih godina, napuštao duše naših očeva, baba i djedova, nego će taj novi Bog svjedočiti svoje prisustvo u ime nacije. Ukazat će se svakoj od njih, pa će u Bosni, slijedom povijesnih i narodnosnih okolnosti, svoju svetu trojnost rasporediti na tri nacionalne nominacije. Novi Bog neće biti ni tako zahtjevan i striktan kao stari, niti će od vjernika očekivati da vjeruje u mitove, legende i svete priče, u to da je Svijet stvarao šest dana a sedmoga se odmarao, ili u to da je Kain ubio Abela. Bit će to Bog nacionalnog poslanja, neka vrsta nebeskog Starčevića, Strossmayera i Karađorđa, sasvim praktičan Bog, čije će se ingerencije vršiti i provoditi po starinskome principu, kako budu napredovale njegove vojske, ali prema suvremenim metodima i saznanjima nauke i tehnike, koja su dovela do izuma savršenih artiljerijskih oružja i oruđa, što Božje stvorenje uspijevaju pronaći i likvidirati na svakome mjestu na kojem se ono skrije u strahu od smrti i patnje.

Miljenko Jergović (28. maj 1966), novinar i književnik

Mi imamo problem za svako rješenje

Prenosim ovu anegdotu u kontekstu neprijateljstva koje postoji među narodima Balkana, a koje je ponovo ojačalo zbog nedavnih političkih događaja.  Posebno je zanimljivo da se to neprijateljstvo održava i ohrabruje i među onima koji se predstavljaju da su hrišćani. Pročitajte više „Mi imamo problem za svako rješenje“

Komšije smo!

Dogovorivši se nešto sa gospodinom koji stanuje u zgradi odmah do moje, u istoj ulici, ja sam zaboravio to da ispoštujem. Par dana kasnije sam ga sreo, sjetio se dogovora i mog zaborava, pa sam mu se izvinio. Na moje izvinjenje, on je odgovorio: „Ma sve je u redu, komšije smo.“  Pročitajte više „Komšije smo!“

О дефектима „посрбљивања“ Бога и Цркве

Српски менталитет је веома специфичан на психолошком нивоу. Већина не уме да разговара, да барем саслуша ако већ неће да прихвати туђе мишљење, да се мало информише о другим обичајима и културама, итд., но све одмерава неким конфузним цинизмом, који ни они не знају одакле му разлог, и са неком конзервативном самодовољношћу макар незнање сноснило болне последице по такав избор. Не можемо, наравно,  генерализовати да је сваки Србин такав. Pročitajte više „О дефектима „посрбљивања“ Бога и Цркве“

Vjera i nacija

Termini „Srbin musliman,“ „Bošnjak katolik“ ili „Hrvat pravoslavac“ su mogućnost koja teško može da postoji na prostorima bivše Jugoslavije. Ovu mogućnost ne sprečava sama privrženost spomenutih naroda svojoj vjerskoj tradiciji, nego mnogo više od toga nerazumijevanje i nerazlikovanje termina „vjera“ od „nacija.“
Termin „nacija“ označava jednu grupu ljudi koji žive na užem geografskom području i imaju zajedničke određene osobine i korijene, a često se povezuje i sa državom odnosno zemljom. Sa druge strane, vjera je skraćeni oblik pojma „vjeroispovijest“ ili „vjeroispovijedanje.“ Kako je došlo do toga da se ova dva pojma na „našim“ prostorima miješaju i poistvojećuju?
Jedan od uzroka tome jeste kreiranje novih naroda i narodnosti u periodu nakon drugog svjetskog rata u novonastaloj zajedničkoj državi južnih Slovena. Naime, u tom periodu je možda najizrazitija odluka po kojoj jedna vjerska zajednica, Pročitajte više „Vjera i nacija“