Jevanđelje srijedom: Matej 20. poglavlje

Jevanđelje (ευαγγέλιον) znači radosna vijest. U suštini to je poruka o Bogu koji je toliko volio svijet da je bio spreman na neizrecivu žrtvu radi dobra čovjeka. Pod ovim naslovom (Jevanđelje srijedom) pišem svoja razmišljanja na čitanje tekstova iz Biblije, ne samo jevanđelja.

U jevanđelju po Mateju 20. poglavlju zapisano je nekoliko događaja ili tematika. Sve se, kao što je i inače slučaj u jevanđeljima, tiču Isusa, njegovih učenja ili susreta sa ljudima. Tu se nalazi:

  • Priča o radnicima u vinogradu
  • Treće Hristovo predskazivanje svog stradanja
  • Molba majke sinova Zavedejevih
  • Borba Hristovih učenika o prvenstvo
  • Hristov susret sa dva slijepca

Svaki od ovih tekstova je jako bogat porukama i poukama za današnjeg čitaoca koji želi da svoj život uskladi sa Hristovim. Pokušaću ukratko načeti bar po jednu misao iz svakog odjeljka.

1. Priča o radnicima u vinogradu 

Starozavjetni proroci su vinograd upotrebljavali kao metaforu za jevrejski narod (Isaija 5:7). Rad u vinogradu je predstavljao rad za vlasnika vinograda: ispunjavanje uloge koju je Bog povjerio jevrejskom narodu. Stil ove priče se uklapa i u kolektivni i individualni način čitanja. Bog poziva radnike i obećava im poštenu nadoknadu za rad. Onaj koji poziva izlazi nekoliko puta tokom dana, čak i onda kada je ostalo još samo malo vremena za rad. Skoro svaka Hristova priča ima element iznenađenja; ni s ovom nije drugačije: isplata počinje od poslednjih do prvih i svi primaju jednak iznos. Najviše se čude oni koji su došli prvi, jer su poredeći se sa poslednjim, očekivali veći iznos od dogovorenog. Ne treba izostaviti: iako su primili sve po dogovoru, vikali su na vlasnika vinograda (Matej 20:11). Ono što ih je naljutilo je bilo ideja izjednačavanja, uravnilovka. Oni nisu bili oštećeni; problem je nastao što su drugi bili predmet gospodarevog milosrđa.

2. Treće Hristovo predskazivanje svog stradanja

Putujući za Jerusalim, Isus podsjeća svoje učenike na Njegov kraj koji se približava. Oni, naravno, i dalje ne slušaju, iako je ovo treći put što Isus ponavlja. Molbu majke Jakova i Jovana te raspravu ko je najveći treba posmatrati u kontekstu Hristovog stradanja.

3. i 4. Molba majke sinova Zavedejevih i Borba Hristovih učenika o prvenstvo

Bez obzira šta mislili o Isusu iz Nazareta, o Njegovom identitetu, činjenica koja se ne može poreći jeste da je vodio život onoga koji služi drugima. Oni koji su ga posmatrali mogli su da kaže da „prođe čineći dobro“ (Djela 10:38). Njegov život službe i žrtve, u samom početku, nije dovoljno uticao na Njegove učenike. Oni su živjeli pokušavajući da ispune svoj san. Ovu cijelu situaciju najbolje prikazuju Hristove riječi, koje su i opis i propis:

„Znajte da knezovi narodni zapovijedaju narodu i poglavari upravljaju njim.
Ali među vama da ne bude tako, nego koji hoće da bude veći među vama, da vam služi,
I koji hoće među vama da bude prvi, da vam bude sluga
Kao što ni sin čovječji nije došao da mu služe nego da služi
I da dušu svoju u otkup da za mnoge.“ (Matej 20:25-28)

5. Hristov susret sa dva slijepca

Za kraj ovog poglavlja ostavljena je molba dvojice slijepih ljudi koji traže od Hrista da im vrati fizički vid. U kontekstu cijelog jevanđelja, postoji paralela između fizičkog i duhovnog sljepila, o kojoj možda najizrazitije piše jevanđelista Jovan (Jovan 9. poglavlje). Jedna od karakteristika Hristove službe je bila u pomaganju ljudima da adekvatno posmatraju ovaj svijet i da ga ispravno vrednuju. „Ja dođoh … na ovaj svijet, da vide koji ne vide i koji vide da postanu slijepi“ (Jovan 5:39). Dvadeseto poglavlje Matej završava molbom slijepaca koju Isus ispunjava: „Gospode, da se otvore oči naše“ (Matej 20:33). U slučaju Hristovih učenika ta promjena se ostvarila: svaki od njih je vodio život službe i završio ga žrtvujući se za druge.

Čitaoci jevanđelja tek treba da odluče za sebe.

Jevanđelje srijedom: Matej 16. poglavlje

isaiah-scroll-aJevanđelje (ευαγγέλιον) znači radosna vijest. U suštini to je poruka o Bogu koji je toliko volio svijet da je bio spreman na neizrecivu žrtvu radi dobra čovjeka. Pod ovim naslovom (Jevanđelje srijedom) pišem svoja razmišljanja na čitanje tekstova iz Biblije, ne samo jevanđelja.

Ovo poglavlje sadrži nekoliko događaja. U prevodu Biblije Daničić-Karadžić, u kome su poglavlja naslovljena možete pronaći pet podnaslova. U pitanju su sledeći događaji: 

  1. Fariseji ištu znak
    Ovo je druga situacija koju bilježi Matej ovog oblika. Prvu je spomenuo u 12:38 kada su neki od književnika i fariseja prilično kulturno oslovili Hrista (učitelju) i zatražili da im pruži znak (čudo) kojim bi potvrdio svoje poslanje i svoj autoritet. Hristos je prilično grubo proglasio ih zlom i preljubotvornom generacijom koja, pored svih njegovih djela, i dalje nije uvjerena u porijeklo njegove misije. Jonin znak će im biti sasvim dovoljan – aluzija na Hristovo vrijeme provedeno u grobu. Ovog puta su u pitanju fariseji i sadukeji (u jev. po Mateju oni su svi svrstani u istu kategoriju Hristovih neprijatelja) s istim pitanjem tražeći znak sa neba. Isus ponavlja svoj stav povezujući svoju budućnost sa iskustvom proroka Jone.
  2. O kvascu
    Ovo naizgled zanimanje za Hristovu misiju Isus predstavlja svojim učenicima kao obično licemjerje. Upozorava ih na opasnost od vjerovanja ovakvoj vrsti ljudi. Njihov negativni uticaj je upoređen sa kvascem: iako se efekat trenutno ne vidi, on će zasigurno doći. Učenici su spori u učenju i tek naknadno razumijevaju o čemu se radi.
  3. Petrovo svjedočanstvo i ključevi
    Ovo je definitivno najpoznatiji odlomak iz ovog poglavlja. To je agrument kojim se Rimokatolička crkva (RKC) poziva na primat rimskog biskupa i njegovu vezu sa apostolom Petrom. No u pitanju je igra riječi na grčkom jeziku: ti si Petar (petros), a na ovom kamenu, stijeni, (petra) sazidaću crkvu svoju. Stijena o kojoj Hristos govori je On sam. Isti termin za Hrista upotrebljava na drugim mjestima u Svetom pismu (1. Korinćanima 3:11, Efescima 2:20, 1. Petrova 2:4-7). main-logoOva izjava o kamenu se  nadovezuju na Petrov odgovor na Hristovo prethodno pitanje o Njegovom identetitetu. U poređenju sa drugim opšteprihvaćenim mišljenjima o tome ko je Isus, Petar je dao ispravan odgovor: „ti si Hristos, sin Boga živoga“ (Matej 16:16). Na ovom kamenu – na ovoj izjavi – Isus će graditi svoju crkvu. Oni koji priznaju Njegovo božanstvo su Njegovi sledbenici.
    Ključevi – koje rimski biskup uzima kao svoje simbole – su u ovom tekstu dati Petru (Matej 16:19). Ali ti isti ključevi – simbol ovlašćenja koje Hristos daje svojim učenicima – su dati cijeloj zajednici (Matej 18:18). U praksi rane hrišćanske crkve vidimo ovaj princip na djelu. Nije Petar taj koji odlučuje nego cijela zajednica: Sveti Duh i mi (Djela 15:28). Zanimljivo da prvim sastankom na kome se raspravljalo nije predsedavao Petar nego Jakov. Čudno da Petrovi savremenici nisu u njemu prepoznali glavnog niti mu dali primat. 
  4. Prvo predskazivanje stradanja
    Da je Petar neadekvatan kamen temelj za zidanje Hristove zajednice pokazuje ne samo njegovo odricanje koje će naknadno uslijediti, nego i njegovo dopuštanje Božjem neprijatelju da ga upotrijebi nedugo nakon što ga je – prema RKC učenju – Hristos proglasio papom. U ovom trenutku Isus ga naziva sotonom jer ne misli što je Božje nego što je ljudsko (Matej 16:23). 
  5. Hristovi pošljednici
    Matej kao da želi da zakomplikuje čitanje svojih tekstova i završava još jednom naizgled zagonetkom. Isus izjavljuje da se među Njegovim slušaocima nalaze neki „koji neće okusiti smrti dok ne vide sina čovječijega gdje ide u carstvu svom“ (Matej 16:28). Sam Petar će reći da su ti neki bili on, Jakov i Jovan i da svjedočenje o Hristovom preobraženju je ispunjenje ovih Hristovih riječi (2. Petrova 1:16-18). Kada su posvjedočili istinskom identitetu Isusa kao utjelovljenog Boga (Matej 17:1-5) oni su ga vidjeli u njegovom carstvu: carstvu slave, a u isto vrijeme poniznosti i spremnosti za službu ljudima do same smrti, i to smrti na krstu. 

Razmišljanja na prethodna poglavlja iz jevanđelja po Mateju možete pronaći na sledećim linkovima:

jev. po Mateju 1. poglavlje
jev. po Mateju 2. poglavlje
jev. po Mateju 3. poglavlje
jev. po Mateju 4. poglavlje
jev. po Mateju 5. poglavlje
jev. po Mateju 6. poglavlje
jev. po Mateju 7. poglavlje
jev. po Mateju 8. poglavlje

jev. po Mateju 9. poglavlje
jev. po Mateju 10. poglavlje
j
ev. po Mateju 11. poglavlje
j
ev. po Mateju 12. poglavlje
j
ev. po Mateju 13. poglavlje
j
ev. po Mateju 14. poglavlje
j
ev. po Mateju 15. poglavlje

Smrt NIJE neprovjerena glasina

Prijateljica mi je u mailu napisala kako čita moje tekstove i kako joj se neki od njih sviđaju, ali u istom tekstu prenosi jednu primjedbu svoje prijateljice („ne u cilju pukog prosleđivanja kritike, već da budeš još bolji“), koja je izrazila svoju reakciju zbog mog objavljivanja jedne pjesme Desanke Maksimović ovim riječima: Pročitajte više „Smrt NIJE neprovjerena glasina“

Stara misao za Novu godinu

Još jedna godina je iza nas i mi se približavamo novoj godini. Mi imamo tu zaostavštinu još iz helenističke kulture, grčkog svijeta, koji su, kaže se, voljeli nove stvari i nove ideje. Kao što se dijete obraduje novoj igrački, tako se starija osoba raduje novoj knjizi, novom autu. Sama misao „Nove godine“ ja nešto tako poželjno ljudskom umu, jer mi nismo samo Pročitajte više „Stara misao za Novu godinu“