Muzika i seks

Uvijek je postojala povezanost između muzike i seksa, ali nove generacije, generacije tehnološkog doba, danas su učvrstile tu vezu do limita, uzrokujući time nasilje, silovanja i ubistva i rušeći sve brane kriticizma i kontroverze. Najdramatičniji slučajevi su poznati skoro svim Amerikancima i predmet su (ili su bili) sudskih sporova, ali najštetniiji rezultati se mogu vidjeti u neobrazovanosti miliona “crnih muškaraca” i stvaranju klime nasilja i zastrašivanja koja prijeti milionima crnih “žena”. Continue reading “Muzika i seks”

Grijeh, pokajanje i oproštenje

Borba za život (koja se uglavnom svodi na pokušaj zarađivanja dovoljno novca ili više nego što trenutno imamo) nam ne dopušta da često razmišljamo o svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Bog je osmislio neke vremenske međaše kojima bi želio da nas vodi u tom pravcu: kraj dana, kraj sedmice, možda svaka tri mjeseca ili eventualno kraj godine. Neophodno je i potrebno razmisliti o tome gdje smo bili, gdje smo sada i kojim putem mislimo nastaviti te gdje želimo stići. U tom pravcu duhovnog razmišljanja često se opomenemo svojih propusta i želje da ih ne ponovimo. Događaj iz života starozavjetnog cara Davida daje nam smjernice o grijehu, pokajanju i oproštenju.
1. Sam. 12:5-6.
Kada slušamo o grijesima drugih ljudi, kada slušamo o onom što je neko uradio tamo na Bliskom istoku, u Americi ili jednostavno na drugoj strani našeg grada u kome živimo, drugoj ulici, jako je lako krenuti putem osjećaja za pravdu i ponoviti doslovno iste riječi koje je izgovorio David: zaslužio je …. možda ne smrt, ali zasigurno određeni način kažnjavanja. Lako je posmatrati tuđe grijehe, vagati ih, mjeriti im otkupnu cijenu, čekati na molitvu za milost. Veoma je lako zauzeti takav stav sve dok znamo da nismo mi osoba o kojoj se radi. Ali onda uslijede riječi, koje ne očekujemo i kojima se ne nadamo. Continue reading “Grijeh, pokajanje i oproštenje”

Nešto nedostaje?

Čovjek je neizlječivo religiozno biće. Svi mi to znamo i osjećamo. Sigurni smo da ovo nije sve, jer ako je ovaj život sve, onda je on jako nepravedan, težak, nesiguran …. Čovjek nije ekonomsko biće kao što su nas učili godinama ranije, ja sam bio među poslednjim generacijama pionira tako da su i mene učili da ne postoji Bog i smijali se mojim izjavama da vjerujem u Boga i da idem u crkvu. Čovjeku je poterban Bog. Čak i najokoreliji ateisti su imali snage da izjave: „Ako ne postoji Bog čovjek bi trebao da ga izmisli.“ Tome u prilog ide i činjenica da mnoge religije svijeta vjeruju da je cilj vjerovanja susret sa Bogom ili kraj svijeta (kako nam to već otrcano zvuči, zar ne?). Hrišćani očekuju Hristov dolazak, muslimani Imama Mahdija, Indusi reinkarnaciju Krišne, Jevreji Mesiju… Ja vjerujem da su mnoga od ovih očekivanja samo pogrešni koncept jednog ispravnog. No svi ovipogledi zajedno daju isti zaključak, postoji kraj. A šta da radimo dok čekamo, dok čekamo kraj. Kako da živimo. Čiji primjer da slijedimo?

Odgovor ćemo tražiti kroz istorijske zapise o životu Isusa Hrista na zemlji. Tu ćemo vidjeti primjere, poticaje, odgovore a i pitanja na koje treba sami da damo odgovor. Postoje četiri istorijska zapisa Hristovog života na zemlji, a jedan od njih se čini najinteresantnijim zato što je pisan sa ciljem da bude pouka onim ljudima koji nisu imali priliku da Isusa Hrista vide dok je bio živ, dok je živio na zemlji, nego su slušali o njemu iz druge ruke. Ovi tekstovi žele da objasne ne samo probleme našega života nego i da objasne ličnost Isusa Hrista. Ko je on, da li je on zaista važan i ako jeste zašto? Na kraju, pokušaćemo da dođemo u situaciju da možemo imati naš vlastiti sud o njemu na osnovu Biblije. Continue reading “Nešto nedostaje?”

Sloboda izbora

Dvije sestre, Petra i Mirta, su rasle zajedno u roditeljskom domu okružene ljubavlju. Petra je nakon završene škole upisala fakultet i završila ekonomiju. Danas je ona udata majka dvoje djece, nosi veliku odgovornost u firmi u kojoj radi i posjeduje kuću u lijepom dijelu grada
Njena dvije godine mlađa sestra je krenula drugačijim putem u životu. Napustila je školu i počela koristiti alkohol i drogu. Ona je danas samohrana majka koja živi o socijalnoj pomoći. Pohađa i časove odvikavanja od droge.
Obe su imali iste mogućnosti, iste prilike i slobodu odlučivanja. Svaka živi sa posledicom svojih izbora. Svako od nas ima izbore koje mora da napravi i sa kojima mora da živi. Ovu silu i moć izbora često razumijemo tek kada ih napravimo.
Često čujemo da se govori o slobodi. Političke vođe i pokreti, na ovaj ili onaj način, daju velike izjave o slobodi. Ipak, sloboda je jedan od najsloženijih pojmova. Ova riječ znači  različito za različite ljude u različitom kontekstu. Nije uvijek lako shvatiti šta ljudi misle kada upotrijebe ovu riječ.
Biblija govori da tek onda kada ljudi imaju mogućnost za pogrešne izbore, da su tek tada u pravom smislu slobodni. To ne znači da oni moraju da naprave pogrešan izbor već da bez takve mogućnosti čovjek nije uistinu slobodan. Upravo u ove svrhe je služila Božja zabrana određenog ploda u edemskom vrtu: da bi ljudi mogli da upotrijebe svoju slobodu izbora.
Prema učenju Biblije, grijeh koji je ušao u svijet zbog pogrešne upotrebe slobodne volje, donosi nesigurnost i strah. Pokušavajući da se oslobodimo nesigurnosti i straha, mi pokušavamo da kontrolišemo naše okruženje, uključujući i druge ljude. Rezultat toga? Hiljade ljudi ograničavaju slobodu drugih da bi se osjećali sigurno. Roditelji ograničavaju svoju odraslu djecu, narodi svoje susjedne države, muževi ograničavaju žene i obrnuto.
Zanimljivo je posmatrati uticaj naših izbora, naše slobode, na one koji dolaze nakon nas. Uzmimo na primjer, roditelje i djecu. Ako izaberete da u svoj dom unesete alkohol, to može a ne mora uticati na nas lično. Ali šta je sa našom djecom? Statistika govori da 7% onih koji samo probaju alkohol postaju alkoholičari ili imaju problema sa alkoholom. A taj procenat se povećava kod one djece koja odrastu u porodici gdje se upotrebljava alkohol mnogo više nego u obrnutim uslovima. Naš izbor i naša upotreba naše slobodne volje se ne zaustavlja samo na posledicama po naš život, nego i život onih oko nas.
No moramo dodati da postoje i oni slučajevi u kojima nam sloboda izbora ne znači mnogo. Šta da kažemo o djeci rođenoj u porodice gdje vlada nasilje, ekstremno siromaštvo ili od roditelja narkomana. Ova djeca od samog svog rođenja nemaju iste polazne tačke kao neki njihovi drugari. Ali, Biblija nudi radosnu vijest jevanđelja, a ta vijest se tiče svih uslova i osoba na ovom svijetu. Uvijek imamo jednu mogućnost da izaberemo, da slijedimo Isusa Hrista. Našim izborom i odlukom, Njegova sila u našem životu može izbrisati uticaj određenih negativnih elemenata koje mi nikad nismo birali ni željeli.