DUHOVNA MISAO
©️ Želimir Stanić
“Volim da porazgovaram, od razgovora sve postane svjetlije i svježije, kao da se prozori na kući otvore. O čemu volim da govorim? O svemu što ljude i mene zanima. O životu, o prirodi, o radu, o smrti (i o smrti, zašto ne, smrt je važna koliko i život), zaista o svemu, jer teško da ima stvari o kojoj čovjek nikad nije pomislio. Nisam naročito pametan, niti mislim da je to važno, važnije je da je čovjek pravedan i da se ne truje ružnim mislima.” (Selimović)
Prenosim
4 situacije kada je poželjno da čovjek udari ženu
Poslednje vrijeme se dosta priča o pravima. U pitanju su prava manjina, prava djece, prava žena. Ovo poslednje na nekim prostorima mnogima stvara glavobolju: negdje ženama (doslovno), a negdje muškarcima. To su oni prostori gdje se veoma malo ili nimalo govori o nasilju nad ženama od strane (njihovih) muškaraca. Mnogi kažu kako ne postoji dobar razlog da čovjek udari ženu. Ja se s tim ne slažem. Imam sina od dva mjeseca i kako odrasta učiću ga da za to postoji najmanje četiri situacije, koje dijelim u ovom tekstu. Dakle, četiri situacije kada je dopušteno i poželjno da čovjek bude grub prema svojoj ženi. (više…)
10 pitanja za Boga
Prenosim
Jevanđelje i (ne)nasilje: (Ne)opravdanost rata
„Blaženi krotki, jer će naslediti zemlјu“ (Mt. 5, 5). Istorija lјudskog roda se neretko prepoznaje kao istorija ratovanja, a čovečanstvo bez sukoba se smatra utopijom. Poznati filosof Lešek Kolakovski govorio je da je „društvo bez konflikata tvorevina mašte“, jer je „celokupno lјudsko iskustvo ispunjenom postojanjem zla“. Ljudi, dakle, nisu u mogućnosti da biraju između savršenog i nesavršenog društva, već između različitih oblika loših društvenih uređenja. To jeste realnost, ali, postavlјa se umesno pitanje, da li na nju treba bespogovorno pristajati, da li je baš besmisleno pružiti ikakav otpor? Uprkos svakodnevnoj egzistencijalnoj situaciji čoveka koja ga najčešće primorava da bira između većeg i manjeg zla, a ne između dobra i zla, po mišlјenju pomenutog polјskog mislioca, „da bismo bili svesni da između ta dva pola postoje posredni stepeni moramo sačuvati regulativnu ideju o savršenstvu, koja će predstavlјati idealan standard odnosa, prema kome ćemo ocenjivati naše neuspehe i dostignuća“. Podsećanje na hrišćansku ideju savršenog čoveka u nesavršenom svetu, onom koji u „zlu leži“, može biti od velike koristi. Posebno danas kada se sukobi u Ukrajini iz dana u dan pojačavaju, a hladnoratovska podela postaje sve izraženija i preti da ozbilјno ugrozi globalni mir. Kada već pominjemo Kolakovskog, valјa se setiti i jedne njegove (duhovite) opaske da su jevanđelјa nerazumlјiva samo teolozima, a da ostali s lakoćom shvataju ono što je u njima rečeno, odnosno da je intelektualna interpretacija biblijske tradicije mnogo toga u njoj zatamnila. Ima istine u tome... To je posebno vidlјivo prilikom rešavanja problema kojim ćemo se sada baviti. (više…)
Knjige
Sestrina pjesma
Duuuuugo sam bila sama, Jeste, tu je bila i mama, Jeste tu je bio i tata, Ali meni je jako nedostajalo Da imam i jednog brata. I zato sam zamolila tatu, Da njih dvoje – mama i tata – Meni rode jednog malenog brata. (više…)
Život
Analiza i procjena razmišljanja
Iako mislimo da je razmišljanje svakodnevna pojava, ona i nije tako česta koliko bi trebala biti. Nije rijetko da naše ponašanje i riječi pokreće sve osim ozbiljnog razmišljanja koje obuhvata ličnu analizu i procjenu, samokritiku. I sam sam osjetio veću potrebu za onim što se naziva "Critical thinking" a što nije jednostavno kritičko razmišljanje ili razmišljanje koje obuhvata kritiku, nego analitičko razmišljanje.U daljem tekstu, iznosim neke osnovne postavke za ovakav oblik razmišljanja. Postoje dvije osnovne dimenzije razmišljanja kojima ljudi trebaju ovladati da bi razvili ispravno usmjereno kritičko razmišljanje. Oni treba da budu sposobni da otkriju „dijelove“ razmišljanja i treba da znaju da koriste ove dijelove razmišljanja. Evo osnovnih postavki: • Svako razmišljanje ima cilj • Svako razmišljanje je pokušaj da shvatimo nešto, da odgovorimo na neko pitanje ili da riješimo neki problem. • Svako razmišljanje je zasnovano na pretpostavkama • Svako razmišljanje se vrši iz nekog ugla posmatranja. • Svako razmišljanje je zasnovano na podacima, informacijama i dokazima. • Svako razmišljanje je izraženo kroz misli i oblikovano kroz koncepte i ideje. • Svako razmišljanje sadrži tumačenje putem kojeg izvlačimo zaključke i dajemo značenje podacima. • Svako razmišljanje vodi nekuda, ima svoje implikacije i posledice. Može se postaviti pitanje, „Koji su to odgovarajući umni standardi putem kojih se mogu procijeniti dijelovi mišljenja?“ Postoji mnogi standardi koji mogu biti odgovarajući za mišljenja u različitim kontekstima, ali neki od njih su skoro univerzalni, tj. primjenjivi na svako razmišljanje: jasnoća, preciznost, tačnost, relevantnost, dubina, širina i logika. Kako dobro neko razmišlja zasnovano je na tome kako dobor primjenjuje ove opšte standarde na elemente (ili dijelove) razmišljanja. Slijede neke smjernice za razvijanje sposobnosti razmišljanja: 1. Svako razmišljanje ima cilj - Potrebno je vrijeme da jasno izrazite svoj cilj. - Napravite razlike između svog cilja od povezanih ili sličnih ciljeva. - Provjerite povremeno da biste bili sigurni da ste na pravom putu, da „idete“ prema postavljenom cilju - Birajte važne i realne ciljeve 2. Svako razmišljanje je pokušaj da shvatimo nešto, da odgovorimo na neko pitanje ili da riješimo neki problem - Potrebno je vrijeme da jasno i precizno izrazite glavno pitanje. - Izrazite to pitanje na nekoliko različitih načina da biste razjasnili njegovo značenje i proširili područje razmišljanja. - Podijelite pitanje na podpitanja. - Otkrijte da li pitanje ima samo jedan tačan odgovor, da li je ono pitanje subjektivnog mišljenja ili zahtijeva razmatranje posmatrano iz drugog ugla gledanja. 3. Svako razmišljanje je zasnovano na pretpostavkama - Jasno izrazite svoje pretpostavke, polazne tačke, i ispitajte da li su opravdane, ispravne. - Razmislite kako vaše pretpostavke oblikuju vaš pogled na svijet. 4. Svako razmišljanje se vrši iz nekog ugla posmatranja. - Identifikuj svoj ugao posmatranja, svjetonazor, pogled na svijet. - Ispitaj druge poglede i ispitaj njihove jake strane kao i njihove slabosti. - Teži intelektualnom poštenju u procjenjivanju svih pogleda. 5. Svako razmišljanje je zasnovano na podacima, informacijama i dokazima. - Ograniči svoje tvrdnje na one koje podržavaju podaci koje imaš. - Potraži informacije suprotne tvojoj poziciji kao i one afirmativne. - Budi siguran da sve informacije koje koristiš su jasne, precizne i vezane za pitanje na koje želiš da odgovoriš. - Budi siguran da si sakujpio dovoljno informacija. 6. Svako razmišljanje je izraženo kroz misli i oblikovano kroz koncepte i ideje. - Identifikuj ključne koncepte i objasni ih precizno. - Razmisli o alternativnim konceptima i alternativnim definicijama koncepata. - Budi siguran da koristiš koncepte pažljivo i precizno. 7. Svako razmišljanje sadrži tumačenje putem kojeg izvlačimo zaključke i dajemo značenje podacima. - Izvedi zaključak samo ukoliko dokaz to potvrđuje. - Provjeravaj tumačenja i zaključke zbog njihove skladnosti jednog s drugim. - Prepoznaj pretpostavke koje su te vodile prema zaključcima. 8. Svako razmišljanje vodi nekuda, ima svoje implikacije i posledice. - Prati implikacije i posledice koje slijede iz tvog razmišljanja. - Istraži negativne kao i pozitivne implikacije. - Razmisli o svim mogućim posledicama.
Život
Za život!
Ratni sukobi nisu sporadična nego konstantna pojava na našoj planeti. Ima onih koji vjeruju da su oni jednostavno odraz jednog većeg kosmičkog duhovnog sukoba između dobra i zla. Samo u toku ove godine, ako je vjerovati web stranici Wars in the World desilo se preko deset ratnih sukoba (Sirija, Afganistan, Irak, Pakistan, Nigerija, Kongo, Južni Sudan, Izrael, Ukrajina, Libija …) u kojima je poginulo preko1000 hiljadu ljudi. Isti izvor navodi dalje podatke o „malim“ ratovima (Centralnoafrička republika, Indija, Mali, Filipini, Rusija, Somalija, Jemen …) u kojima je poginulo između 200 i 1000 ljudi, te o još manjim, sa „neznatnim“ ljudskim gubicima (Alžir, Kolumbija, Kongo, Etiopija, Malezija, Burma, Turska, Tajland… ), ispod 200 osoba. U trenutku pisanja ovog teksta medijski su bila najpokrivenija dva. Prvi je onaj u Izrealu, između državne vojske i Hamasa. Drugi, na teritoriji Ukrajine, nije toliko geografski bliži nama, koliko možda emotivno, te na još neke načine. (više…)