13 – Često postavljana pitanja

Prvi februar 2003. godine 14:00 po srednje evropskom vremenu. Florida. Porodice i prijatelji Kolumbija Astronauta čekali su na preglednom pultu u blizini baze za polijetanje i slijetanje gdje je spejsšatl trebao da se prizemlji za nepunih dvadeset minuta. Zvučnici su prenosili razgovor između Kolumbije i kontrolne stanice okupljenoj masi. «Primjećujemo da senzori očitavaju elevaciju na vašem desnom točku», zemlja je obavještavala Kolumbiju. «Rodžer, Hjuston, ufh …» i tada je veza prekinuta i zavladala je tišina. To se desilo 24. minute prije nego je NASA dala zvaničnu izjavu. Tokom tog vremena, okupljene porodice su mogle samo da se čude. Ipak, bilo ko sa internet pristupom, od Perta u Australiji do Spicbergena u Norveškoj; od rta Dobre nade do Beringovog prolaza, mogao je čitati sve o događaju i čak vidjeti fotogragije koje prikazuju vatreni kraj spejsšatla Kolumbije u trenutku kada se desio. Više od četrdeset godina ranije, prije bežičnih telefona, prije personalnih računara, prije svjetske internet mreže, Maršal MekLuan govorio je o «globalnom selu» koje će kreirati savremene komunikacije. Mi danas živimo u toj stvarnosti. Dok pišem na svom stolu u ruralnom području, moj personalni računar je povezan sa svjetskim internetom tako da ja imam podatke, pretraživače, čak i kataloge literature o slikarstvu doslovno pod mojim prstima. Trenutne poruke koje stižu od nekoga nekoliko vremenskih zona udaljenog, elektronska pošta koje radi bilo gdje u svijetu i razgledanje video prikaza u stvarnom vremenu iz neke egzotične lokacije su samo dio moje dnevne rutine. Ako trebam citat iz bilo kog djela Šekspira odšetaću do moje police sa knjigama i pronaći «Sva djela» u nekoliko tomova, ali je mnogo brže pristupiti internet pretraživaču koji se nalazi negdje na nekom računaru u Australiji, na drugoj strani planete. Ako odlučim da pogledam neki video uživo sa Marsa, mogu

da posjetim vebstranicu ili možda da upalim TV, gdje moj lični satelitski prijemnik omogućava stalnu vezu mog TV i NASA-e, ili jednom od brojnih TV stanica koje prikazuju reportaže sa svakog mjesta gdje se može postaviti kamera. 1999. godine, Everest Internešenal Ekspedišn je poslala živi video prikaz na internet sa najviše planine i to se moglo vidjeti na http://www.mounteverest.net/eie/EIE.html. Ljudi iz bilo kog dijela svijeta su se mogli prikačiti i posmatrati vrh svijeta iz svoje omiljene dnevne stolice. Pomislićete da je poplava informacija olakšala naše razumijevanje sebe i pronalaženje cilja našeg života. I meni se učinilo da sa svim tim gigabajtima podataka pod prstima, naš «Silikonski testament» zasigurno može naći odgovore na moja najvažnija pitanja. Tako da sam se trudio. Stavio sam svoje ime u jedan od najpoznatijih pretraživača interneta. Bilo je to kao da prolazite kroz sobu sa iskrivljenim ogledalima; pogled u samog sebe (zajedno sa mnogim drugima koji dijele moje ime) izopačenog, zarubljenog; ali ništa novo. Samo mnoštvo informacija, dobrih i ne tako dobrih. Ali značenje, odgovori na najveća pitanja našeg postojanja – Ko sam ja? Zašto sam ovdje? Kuda idem? – Ne, nije ih bilo. Nešto čudno se desilo. Imamo više dohodka, više olakšica, više besposlice, više vremena da razmišljamo i više informacija. Imamo pristup, direktni putovanjem, ili indirektni internetom i modernim komunikacijama, na više mjesta u svijetu nego ikada ranije. Ipak, istraživanje ovog mnoštva informacija, ostavlja nas mnogo više otuđenije nego ranije. Ovaj vodeći talas promjena je došao na nas tako brzo, da većina onih koji su sve to započeli je još uvijek živa. Gospodin Tim Berners-Li, pronalazač svjetske informativne mreže (world wide web – www) živi i predaje na Massachusetts Institute of Technology. Karved Mid, nazvan Prorok silikonskog prevodioca, radi u Cal Tech. Onda tu je i Bill Gejts, osnivač Microsoft-a i najbogatiji čovjek na svijetu. Oni mogu objasniti namjeru i cilj tehnologiju, ali nam ne mogu pomoći da nađemo značenje naših života. Čudno, neki od onih koji će objasniti kako je komplikovano sva ta tehnologija i kako mnogo sati rada uzima kreiranje i testiranje svih tih uređaja i aplikacija, će u isto vrijeme reći kako su ljudi evoluirali iz ničega. Prema ovom gledanju na stvari, kompjuteri i programi moraju biti pažljivo smišljeni, dok beskrajno složeniji izumitelj tog istog kompjutera se «jednostavno pojavio». Nikakvo čudo da se osjećamo otuđeno. U svijetu komplikovanih izuma i fabrikovanih uređaja, načinjenih sa ciljem da nam poboljšaju živote, jedino mi ljudi nemamo cilj i značenje – jer kakav smisao slučajnost ima? Bez obzira koliko dug bio lanac uzroka i posledica, on je još uvijek samo slučajnost, i nedostaje mu cilj i lišen je značenja. Kao što čarobnjak iz računala koji je načinjen da pomogne korisniku kaže: „Smeće unutra, smeće van“ – ukoliko ono što unosite u sistem nema značenja, onda ni ono što izlazi takođe je beznačajno i besmisleno. Gdje onda da tražimo smisao naših života? Kao što smo vidjeli, računari, internet i tehnologija ne odgovaraju na kosmička pitanja identita (ko sam ja?), istorije (zašto sam ovdje?) i budućnosti (kuda idem?). Možda ipak postoji nešto što možemo da naučimo od ovih kompjuterskih zaluđenika. Gejts, Berners-Li i Mid imaju priručnike, idagrame i planove koji objašnjavaju složenost dizajna i fukciju čipova, računara i programa. Svaka ćelija mog tijela je mnogo složenija od bilo kod uređaja savremene tehnologije. Zasigurno postoji priručnik i za mene takođe. Ukoliko smo načinjeni po planu Inteligentnog Dizajnera, on mora da je dobronamjeran, jer toleriše naše potrebe da učimo iz svojih pogrešaka bez posebnih opasnosti. Zar ne bi tako pažljiv Dizajner takođe obezbijedio priručnik, neku vrstu knjige sa instrukcijama i uputstvima za nas? Možda pomoć – neku vrstu objašnjenja za često postavljana pitanja – često postavljana životna pitanja? Mislim, ako postoji tako inteligentan Dizajner i tako dobronamjeran, ne bi li on bar omogućio minimalni nivo podrške kakvu dobijaju korisnici računara od kompanija poput Majkrosofta ili Dela? Naravno da bi. Ja vjerujem da jeste, u kolekciji spisa zvanih Biblija. Sada, možda vam to i nije tako bliska misao. Ne krivim vas. Neki ljudi su u prošlosti davali jako neumjerene izjave i tvrdili da potiču iz Biblije i neke zaista odbojne ideje takođe su smatrane da dolaze iz iste zbirke knjige. I mene su uzrujavale takve ideje, dok nisam razumio da tako strane tvrdnje i njihova upotreba u cilju diskreditovanja Biblije jednostavno svjedoče u prilog činjenici o snazi ove stare knjige. Mi uvijek pokušavamo da koristimo najmoćnije oružje koje možemo pronaći da postignemo naše ciljeve ili opravdamo svoja djela. Vijekovima su i geniji i ludaci shvatali koju moć Biblija ima tako da su je prirodno koristili da bi poduprli tvrdnje i ostvarili svoje planove. Ne zaboravite, slične stvari se dešavaju i kada je u pitanju nauka i njene izjave i tvrdnje. Nacizam je potvrđivao svoje teorije o rasnoj čistoći na osnovu nauke o genetici. Nebrojeni ljudi su umirali zbog zloupotrebe nauke. Slično tome, marksizam je tvrdio da posjeduje naučnu osnovu za svoj pretpostavljeni neizbježni trijumf. Komunistički režimi su neprekidno opravdavali uklanjanje ideološki nepodobnih ljudi na osnovu zloupotrebe nauke. Nauka nije bila pri ruci tako dugo kao Biblija, tako da nije pružala toliko mnogo prilika za zloupotrebu ali sveukupan broj proistekao iz zloupotrebe nauke skoro da je premašio onaj na strani religije. To ipak ne znači da je nauka prevara ili opasna sama po sebi. To je jednostavno prepoznavanje sile nauke kao ideje. I zloupotreba i zlobno protivljenje Bibliji jednostavno potvrđuju da ta knjiga posjeduje moć. Takvo korištenje Biblije nije ju diskreditovalo ništa više nego što je zloupotreba nauke omalovažila pravilno korištenje nauke. Naravno, ništa od ovoga ne opravdava apsurdne tvrdnje načinjene na osnovu Biblije niti nasilje koje je učinjeno u njeno ime. To su razumni problemi i dotaćićemo ih se u sledeća dva poglavlja.

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s